Dan kada je pao Berlinski zid

Dan kada je pao Berlinski zid

a woman looking at the berlin wall
Photo by Ann Buht on Pexels.com

Berlinski zid, svojevremeno dugačak 155 km, bio je deo granice između Istočne i Zapadne Nemačke i zaokruživao je Zapadni Berlin u okviru Istočne Nemačke.

Tajno, u toku noći 13.8.1961 započeto je sa izgradnjom zida, nakon što su pregovori tadašnjeg šefa države Istočne Nemačke Nikite Hruščova i Džona Kenedija propali.

Na ovaj način, vlada Istočne Nemačke je želela da dalje ograniči uticaj Zapadnog Berlina i zapadnih sila na život u Istočnoj Nemačkoj.

Tokom 28 godina bezbroj ljudi je pokušalo da pobegne iz Istočnog Berlina, odnosno Istočne Nemačke u Zapadnu Nemačku. Dovijali su se raznim sredstvima, neki uspešno, neki bezuspešno. O tome svedoče mnogi filmovi, serije i dokumentarni program.

Život u Istočnoj Nemačkoj je bio strogo uređen po socijalističkom modelu i veoma je ličio na život u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Ako danas pitate ljude iz Istočnog Berlina, odnosno Istočne Nemačke, kakav im je bio život, polovina će reći da su bili potpuno zadovoljno uslovima života u toj zemlji dok će druga polovina reći da je to život kao u zatvoru bez ikakog izgleda za bolju budućnost.

Neki od filmova/serija koje možete pogledati kako biste i sami stekli utisak o životu u ovo vreme su: Das Leben der Anderen (Život drugih), Goodbye Lenin, 1984, itd.

Berlinski zid predstavlja simbol hladnog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza.

man wearing black waistcoat and white tank tops standing near a mural
Photo by XU CHEN on Pexels.com

Njegov pad, 9.11.1989 predstavlja ponovno osvajanje slobode za građane Istočne Nemačke kao i mirno okončanje hladnog rata.

Padu Berlinskog zida usledili su mnogobrojni mirni protesti ponedeljkom kao i popuštanje granice ka Češkoj.

Slike i snimci pada Berlinskog zida su svojevremeno obišli ceo svet ali ujedinjenje Nemačke je trajalo sve do oktobra 1990. godine.

Danas u Berlinu možete posetiti ostatke zida na kojima, sa jedne strane, su iscrtani grafiti koji nam prenose da takvo jedno razdvajanje grada i istog naroda nikada više ne treba da se ponovi.

Ostaje pitanje i predmet diskusije da li su nakon 34 godine ove dve nekadašnje države zaista postale jednake ili se i dalje osećaju nepremostive razlike koje su ostale ukorenjene u dva, samo na prvi pogled ista, naroda?

Comments are closed.